Veleposlaništvo RS Zagreb /Vijesti /
21.01.2019  

Nova arbitrarna odluka suda u Zagrebu u svezi LB i NLB

Drugostupanjski (županijski) sud u Zagrebu nedavno je kao neutemeljene odbacio pritužbe Ljubljanske banke (LB) i Nove Ljubljanske banke (NLB) u jednom od postupaka u svezi tzv. prenesenih deviznih štednji. Ovim činom postala je pravomoćna presuda prvostupanjskog  suda od dana 22. siječnja 2016. godine na štetu LB i NLB. Sud ponovno nije uzeo u obzir prijedlog za prekid postupka  na temelju Memoranduma o suglasnosti kojeg su potpisale slovenska i hrvatska vlada u Mokricama i kojim se hrvatska vlada obvezala osigurati prekid svih sudskih postupaka koje su pokrenule Zagrebačka banka (ZABA) i Privredna Banka Zagreb (PBZ) u svezi prenesenih deviznih štednji i to sve dok države neće pronaći rješenje na temelju Sporazuma o pitanjima sukcesije (Prilog C). 

    

Prema presudi NLB i LB dužne su solidarno uplatiti tužitelju PBZ 3.855.173,35 švedskih kruna (cca. 375.000 EUR) sa zateznim kamata i parnične troškove u iznosu 679.926,08 HRK. Radi se o prvoj pravomoćnoj presudi hrvatskih sudova u ovim postupcima nakon donesenog Zakona o zaštiti vrijednosti uloženog kapitala RS u NLB. Sukladno navedenom zakonu, u slučaju prisilnog ispunjenja sudske odluke, negativne financijske posljedice NLB bit će nadomještene od strane Fonda RS za sukcesiju.

 

Slovenija je zbog donesene navedene pravomoćne presude u Hrvatskoj na štetu LB i NLB, 18. siječnja 2019. godine, uputila Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Ljubljani diplomatsku notu kojom prosvjeduje zbog kršenja međunarodnog prava i prava Europske unije. Slovenija u noti izražava očekivanje kako će se Hrvatska suzdržati od svih radnji koje su oprečne Sporazumu o pitanjima sukcesije i Memorandumu o suglasnosti, a pogotovo da neće dolaziti do prisilne zapljene ili oduzimanja imovine LB ili NLB, budući da bi takvo postupanje bilo u suprotnosti s međunarodnim pravom i pravom Europske unije, a na kojeg se obvezala i Hrvatska.

 

Slovenija i Hrvatska u Mokricama su 11. ožujka 2013. godine potpisale Memorandum o suglasnosti što je međunarodni ugovor i izravno obvezuje sudove u obje države. Memorandum određuje da će Slovenija i Hrvatska rješenje za prenesene devizne štednje LB u Hrvatskoj pronaći na temelju Sporazuma o pitanjima sukcesije (Prilog C). Hrvatska Vlada se obvezala da će na temelju  Memoranduma do konačnog rješenja ovog pitanja osigurati prekid svih sudskih postupaka, koje su pokrenule ZABA i PBZ u svezi prenesenih deviznih štednji te da se u svrhu rješenja ovog pitanja neće pokretati novi sudski ili bilo koji drugi postupci u svezi prenesenih devizni štednji.

Slovenska Vlada Memorandumom se obvezala da će, nakon potpisivanja Memoranduma, u Državnom zboru pokrenuti postupak ratifikacije Pristupnog ugovora Hrvatske EU. Slovenija je svoj dio obveze iz ugovora ispunila, a Hrvatska nije.  Hrvatska želi odredbe navedenog Memoranduma, kojima su države regulirale daljnje rješavanje problematike prenesenih deviznih štednji u podružnici LB u Zagrebu, izigrati na način da Memorandumu ne priznaje status međunarodnog ugovora. Njezin cilj je onemogućiti prekid (stay) sudskih postupaka do rješenja pitanja u okviru nasljedstva što je nedvojbeno u suprotnosti dogovorima između država.

Slovenija također izražava zabrinutost zbog arbitrarne i posve neutemeljene interpretacije slovenskog ustavnog zakona o dopunama ustavnog zakona za izvršenje temeljne ustavne odluke o samostalnosti  i neovisnosti Republike Slovenije iz 1994. godine od strane hrvatskih sudova. Ustavnim zakonom bio je samo točno određen dio obveza i prava LB prenesen na novoutemeljenu NLB. NLB stoga je neopravdano i u suprotnosti sa slovenskim pravnim redom te međunarodnim dogovorima tretirana kao drugotužena stranka u ovim postupcima.