Veleposlaništvo RS Zagreb /Vijesti /
18.06.2018  

Ustavni sud Republike Hrvatske nedavno je odlučio na štetu Ljubljanske banke (LB) i Nove ljubljanske banke (NLB)

Ustavni sud Republike Hrvatske nedavno je odlučio na štetu Ljubljanske banke (LB) i Nove ljubljanske banke (NLB)  i to rješenjima kojima je odbacio ustavne žalbe koje su LB i NLB podnijele protiv pravomoćne sudske presude drugostupanjskog suda u Zagrebu, izdane u svibnju 2015. godine. U tadašnjem postupku bio je na temelju pravomoćne sudske presude dosuđeni iznos naplaćen u izvršnom postupku s računa NLB kod hrvatske banke.

Stav Slovenije, kojeg je vezano na postupke pred hrvatskim sudovima u svezi prenesenih deviznih štednji također potvrdila vlada, poznat je i ostaje nepromijenjen. Ovi postupci oprečni su slovenskom ustavnopravnom redu, a osim toga predstavljaju jasno kršenje prava EU i međunarodnopravnih obveza Republike Hrvatske. Konkretnije, krše se dva sporazuma i to Sporazum o rješavanju pitanja sukcesije iz 2001. godine te Memoranduma o razumijevanju potpisanog 2013. godine u Mokricama. Prilikom proučavanja dosadašnjih presuda pojavljuju se ozbiljne sumnje o tome, jesu li hrvatski sudovi uistinu obavili odgovarajuće sadržajno proučavanje pojedinih slučajeva.

Slovenija je u odazivu na neprihvatljivo postupanje Hrvatske već više puta odlučno izrazila svoj prosvjed, posljednji put diplomatskom notom 5. lipnja 2018. godine. Njome je izrazila također očekivanje kako neće dolaziti do zapljene imovine LB ili NLB.

U pogledu načela dobrosusjedskih odnosa i lojalne suradnje između članica EU posebice je sporna činjenica da se sistematska diskriminacija NLB u Hrvatskoj nastavlja također u vremenu inicijative Slovenije za medijaciju Europske komisije. Naime, Slovenija je od Europske komisije 23. travnja 2018. godine zatražila posredovanje između Slovenije i Hrvatske u svezi otvorenog pitanja prenesenih devizni štednji u Hrvatskoj. Slovenija na spomenutu inicijativu još nije zaprimila odgovor Europske komisije odnosno Hrvatske.

U ovom trenutku Slovenija ostaje posve usredotočena na priliku da se posredovanjem Europske komisije rješavanje dugotrajnog pitanja prenesenih devizni štednji pomakne s mrtve točke. Ozbiljnost hrvatskog kršenja od Slovenije traži također proučavanje drugih mogućnosti za osiguranje poštivanja međunarodnog i EU prava te slovenskog ustavnog reda. U tom pogledu je odluka  hrvatskog ustavnog suda dodatna okolnost koju je potrebno uzeti u obzir.

Zaoštravanje problematike prenesenih deviznih štednji i rizika kojemu je zbog toga izložena banka, navodi Ministarstvo financija na uvjerenje  kako je smisleno i nužno što prije ponovo promisliti o tome na koji način zaštititi banku, a time i vrijednost investicije kapitala države u NLB u pogledu zaštite interesa slovenskih poreznih obveznika.