Veleposlaništvo RS Zagreb /Vijesti /
23.11.2017  

Arbitrarna odluka drugostupanjskog suda u Zagrebu u vezi LB i NLB

Ljubljana, 23. studenoga 2017. – Drugostupanjski (županijski) sud u Zagrebu u jednoj je od tužbi Zagrebačke banke protiv Ljubljanske banke (LB) i Nove ljubljanske banke (NLB) presudio na štetu LB i NLB te nametnuo plaćanje iznosa od 492.430,53 eura s kamatama od 1. siječnja 1992. godine do uplate. Opunomoćeniku LB presuda je uručena 14. studenoga 2017. godine  

Riječ je o jednom od postupaka u svezi tzv. prenesenih deviznih štednji LB u Zagrebu, kojih isplatu je na temelju vlastitog zakonodavstva putem javnog duga preuzela Hrvatska i to na način da je štedišama – hrvatskim državljanima omogućila prijenos štednje u hrvatske banke, od kojih sada dvije prema posebnom ovlaštenju hrvatskog ministra financija tuže LB i NLB. U konkretnom slučaju drugostupanjski (županijski) sud, suprotno očekivanju i uobičajenoj sudskoj praksi, promijenio je odluku suda prvog stupnja (Općinskog suda u Zagrebu), koji je zahtjev Zagrebačke banke na prvom stupnju u cijelosti odbio.

Slovenija i ovom prilikom izražava zabrinutost i nezadovoljstvo zbog kršenja međunarodnih obveza od strane Hrvatske te arbitrarnog i pogrešnog tumačenja slovenskog ustavnog zakona o dopunama ustavnog zakona za izvršenje temeljne ustavne odluke o samostalnosti i neovisnosti Republike Slovenije od strane hrvatskih sudova.

Slovenija i Hrvatska u Mokricama su 11. ožujka 2013. godine potpisale Memorandum o suglasnosti, koji je međunarodni ugovor i izravno obvezuje sudove u obje države. Memorandum određuje da će Slovenija i Hrvatska rješenje za prenesene devizne štednje LB u Hrvatskoj, pronaći na temelju Sporazuma o pitanjima nasljedstva (Prilog C). Hrvatska Vlada se obvezala da će na temelju  Memoranduma do konačnog rješenja ovog pitanja osigurati prekid svih sudskih postupaka, koje su pokrenule Zagrebačka banka i Privredna banka Zagreb u svezi prenesenih deviznih štednji, te da se  u svrhu rješenja ovog pitanja neće pokretati novi sudski ili bilo koji drugi postupci u svezi prenesenih devizni štednji.

Slovenska Vlada Memorandumom se obvezala da će, nakon potpisa Memoranduma, u Državnom zboru pokrenuti postupak ratifikacije Pristupnog ugovora Hrvatske u EU. Slovenija je svoj dio obveze iz ugovora ispunila, a Hrvatska nije.  Hrvatska želi odredbe navedenog Memoranduma, kojima su države regulirale daljnje rješavanje problematike prenesenih deviznih štednji u podružnici LB u Zagrebu, izigrati na način da Memorandumu ne priznaje status međunarodnog ugovora. Njezin cilj je onemogućiti prekid (stay) sudskih postupaka do rješenja pitanja u okviru nasljedstva što je nedvojbeno u suprotnosti dogovorima između država.

Slovenija također izražava zabrinutost zbog arbitrarne i posve neutemeljene interpretacije slovenskog ustavnog zakona o dopunama ustavnog zakona za izvršenje temeljne ustavne odluke o samostalnosti  i neovisnosti Republike Slovenije iz 1994. godine od strane hrvatskih sudova. Ustavnim zakonom bio je dio obveza i prava LB prenesen na novoosnovanu NLB, a dio je zadržala LB. Iz članka 22. b  ustavnog zakona jasno proizlazi kako je LB zadržala sve obveze za devize na deviznim računima i deviznim štednim knjižicama izvan područja Slovenije te pripadajuća potraživanja iz ovih naslova. NLB je stoga neopravdano i u suprotnosti sa slovenskim pravnim redom te međunarodnim dogovorima tretirana kao drugotužena stranka u ovim postupcima.

Slovenija očekuje da će Hrvatska u cijelosti ispuniti svoje međunarodne obveze te da će do konačnog razrješenja pitanja preuzimanja jamstva SFRJ ili Narodne banke Jugoslavije za devizne štednje u poslovnim bankama u SFRJ, osigurati prekid svih sudskih postupaka u hrvatskim sudovima, koje su pokrenule Zagrebačka banka i Privredna banka Zagreb. Što je poznato Slovenija je 2016. u sličnom predmetu vezanom uz problematiku LB u Hrvatskoj pokrenula međudržavnu tužbu Slovenije protiv Hrvatske kod Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu. Tom prilikom Slovenija ponovo naglašava da su principi vladavine prava i mirnog rješavanja sporova temeljna načela u međunarodnoj i europskoj zajednici.