Veleposlaništvo RS Zagreb /Novice /
10.12.2007  

Stavovi Republike Slovenije o problematici deviznih štediša Ljubljanske banke - Glavne podružnice Zagreb

Obzirom na navode koje je Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija Republike Hrvatske objavilo dana 24.studenoga 2007. godine u rubrici Reagiranja u hrvatskim novinama Vjesnik, Veleposlanstvo Republike Slovenije u Zagrebu dužno je zbog korektnog informiranja hrvatske javnosti dati dodatno objašnjenje glede problematike Ljubljanske banke, Glavne podružnice Zagreb i njezinih štediša. Na ovaj se način želi sa pravno osnovanim argumentima predstaviti navedena problematika.

 

Prije svega potrebno je naglasiti da Ljubljanska banka u Ljubljani i Republika Slovenija nemaju nikakve obveze do Republike Hrvatske odnosno do njezinih štediša. Slovenija doduše ne zanijeka postojanje obveza Ljubljanske banke, Glavne podružnice Zagreb, koja se nalazi u Republici Hrvatskoj te djeluje prema propisima Republike Hrvatske i njezine Narodne banke. Navedeno se temelji na činjenici da je Hrvatska odmah nakon osamostaljenja prihvatila jamstvo za isplatu deviznih štednih uloga bivše federacije za sve štedne uloge deponirane na njezinom teritoriju. Hrvatska je 1993. godine usvojila Zakon o promjenama starih deviznih uloga u javni dug, što je omogućilo domicilnim bankama prijenos potraživanja do NBJ na Republiku Hrvatsku, ma da je uz to Zakon zaboravio uzeti u obzir činjenicu kako su i nedomicilne banke (među kojima je i LB-GP Zagreb) svoju deviznu štednju deponirale kod Narodne banke Jugoslavije, a zaprimljene dinarske kredite ulagale u poduzeća na teritoriju tadašnje Republike Hrvatske.

 

Kod rješavanja pitanja preuzimanja jamstva bivše SFRJ, u okviru Sporazuma o pitanjima nasljedstva, koji je bio potpisan u lipnju 2001. godine, potrebno je podsjetiti na članak 7. Priloga C, koji određuje kako se pregovori nasljednica o preuzimanju garancije za devizne štedne uloge nastavljaju u okviru Banke za međunarodno poravnanje (BIS) u Baselu. Banka za međunarodno poravnanje u studenom 2002. godine odaslala je državama nasljednicama poziv za dostavu pismene suglasnosti za nastavak pregovora pomoću novog medijatora kojeg je doduše još potrebno odrediti. Sve države nasljednice, sa iznimkom Hrvatske, na prijedlog su reagirale pozitivno i izrazile spremnost za nastavak pregovora. Hrvatska suglasnosti još nije dala, što je i razlog da pregovori još nisu započeli. Obzirom na to da je 2.lipnja 2004. godine Sporazum o pitanjima nasljedstva stupio na snagu i time postao pravno obvezujući međunarodni ugovor, Hrvatska svojom neaktivnošću i nespremnošću za nastavak pregovora krši svoje međunarodne obveze.

 

Obzirom na to da Hrvatska nije spremna nastaviti pregovore te obzirom na traženje mogućnosti za ubrzanu isplatu duga štedišama, potrebno je naglasiti mogućnost kako se isti mogu, unatoč činjenici da su postupci u okviru odredaba Sporazuma o nasljedstvu još u tijeku, isplatiti iz imovine LB-GP Zagreb. Činjenica je da na temelju odluka hrvatskih sudova, prije svega hrvatskog Vrhovnog suda, cjelokupna imovina LB Zagreb predstavlja izvor povratka duga štedišama. Evidencije LB-GP Zagreb pokazuju dostatnu imovinu za povratak duga svim štedišama. U tom smislu moramo se složiti sa mišljenjem hrvatskih sudova kako se moraju u okvir imovine LB-GP Zagreb uzeti u obzir i njezina potraživanja. Naime, obujam svih potraživanja LB-GP Zagreb do hrvatskih poduzeća uveliko premašuje potraživanje deviznih štediša do banke. Na temelju ove činjenice mogao bi se paralelno odgovarajućoj dinamici izvršiti povratak duga štedišama.